Povišeni krvni tlak

Hipertenzija i oštećenje bubrega

Bernardina Šarac, dr. med., spec. obiteljske medicine o hipertenziji i oštećenju bubrega.

Kardiovaskularne bolesti i arterijska hipertenzija

Stipe Radoš, dr. med., spec. internist o kardiovaskularnim bolestima i arterijskoj hipertenziji.

Kućno liječenje i hipertenzija

Julija Barišić, dipl. med. sestra odgovara na neka najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju u kućnom liječenju, a u svezi hipertenzije.

Pet najčešćih mitova i istina o visokom krvnom tlaku

Mit: Dobro se osjećam. Kako bih ja mogao imati povišeni krvni tlak?

Zašto je važno propisanu terapiju od strane liječnika redovito uzimati prema uputama ili zašto nije dobro biti „sam svoj doktor“?

Kada je krvni tlak visok, lijekovi za visoki krvni tlak važan su dio vašeg liječenja. Vaš liječnik, osim što će vam propisati terapiju, također će vjerojatno preporučiti promjene načina života koje znače prije svega korekciju prehrane, smanjeni unos alkohola, manji unos soli i fizičku aktivnost.

Zašto je potrebno izbaciti ili smanjiti konzumaciju alkohola ako vam je cilj normalan krvni tlak?

Neporeciva je činjenica kako konzumiranje previše alkohola može povisiti krvni tlak. Ako vam je dijagnosticiran visoki krvni tlak, vaš liječnik sigurno će vam savjetovati da smanjite količinu alkohola koju pijete ili da u potpunosti izbacite sva alkoholna pića.

Saznajte koji su to rizični čimbenici hipertenzije

Pojava hipertenzije (povišenog tlaka) postaje sve veći javno-zdravstveni problem. Za nju je iznimno važna razvijena i dostupna zdravstvena zaštita, ali i znanje ljudi o ovoj bolesti, kao i motiviranost da kontinuirano kontroliraju krvni tlak kako bi na vrijeme otkrili dijagnozu i počeli s momentalnim liječenjem. Hipertenziju otežava činjenica da u većini slučajeva nema simptoma i zato su redoviti pregledi od krucijalne važnosti. Porast hipertenzije u svijetu posljedica je neaktivnosti, odnosno sjedilačkog načina života, sve raširenije pretilosti, prekomjernog unošenja kuhinjske soli u organizam i stresa. No to su samo neki od rizičnih čimbenika za hipertenziju. Tu su još i:

U kojoj vezi su pretilost i hipertenzija?

Procjenjuje se da je za oko 50% slučajeva hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) u svijetu kriva loša prehrana, a za oko 30% pretilost. Tu su i tjelesna neaktivnost, pušenje, stres te prekomjeran unos alkohola i soli kod pacijenata. Prema dostupnim podacima, 35% odrasle populacije pati od povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), a još više ljudi od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Ako bolesnik ima istodobno hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, tada mu je značajno povišen rizik za kardiovaskularne bolesti. Preciznije, najveći udio pacijenata s hipertenzijom pati od viška kilograma ili pretilosti. Pretilost, posebno ako je udružena s povećanim opsegom trbuha, uzrokuje povišene vrijednosti šećera u krvi (hiperglikemija), povišene lipide (masnoće), upalu krvnih žila, disfunkciju elasticiteta krvnih žila i hipertenziju, dokazala su istraživanja. The American Obesity Association otkrio je da je rizik od razvoja hipertenzije 5-6 puta veći kod pretilih osoba u SAD-u u dobi od 20-45 godina, u usporedbi s osobama koje nisu pretile, a iste su dobi. Nažalost, Europa postaje sve sličnija Americi kada je u pitanju pretilost, a sve je veći problem njena pojava među djecom i adolescentima. Na temu povezanosti prekomjerne težine i pretilosti te hipertenzije održani su razni kongresi, napisani brojni članci te su pokrenute brojne inicijative podizanja svijesti među populacijom kako su za regulaciju hipertenzije dovoljne i minimalne promjene u životnom stilu poput redovitog kretanja/vježbanja ili dijetalne/zdrave prehrane. Zdrava prehrana podrazumijeva konzumaciju svježeg voća i povrća, nemasnih bjelančevina, zdravih masnoća poput maslinovog ulja, smanjenje unosa soli na minimum te izbjegavanje prerađene hrane i zasićenih masti. Oko 20% slučajeva hipertenzije uzrokovano je i fizičkom neaktivnosti. Umjerena, ali redovita tjelovježba dokazano može pomoći u održavanju zdravog krvnog tlaka. Prethodno bi se svi pacijenti trebali konzultirati sa svojim liječnikom koji će najbolje procijeniti njihovo zdravstveno stanje te im dati individualne upute za smanjenje i daljnje praćenje krvnog tlaka. Neliječena hipertenzija je najopasniji oblik te može biti jedan od uzroka drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Povišeni krvni tlak povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih zdravstvenih komplikacija. Do pojave prvih simptoma ovog 'tihog ubojice' može proći i do 10 godina, a u mnogim slučajevima je tada već učinjena znatna šteta. Liječnici baš zato apeliraju na pacijente da redovito mjere krvni tlak, najmanje jednom godišnje, kako bi na vrijeme saznali boluju li od kronične i sve raširenije bolesti - hipertenzije. Čak i ako to nije slučaj, vođenje što aktivnijeg i zdravijeg života sa svođenjem štetnih navika na minimum (alkohol, pušenje) od ključne je važnosti za duži i sretniji život.

Može li se krvni tlak spustiti bez lijekova?

Ignoriranje povišenog krvnog tlaka (hipertenzije) može imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Mnogi pacijenti često prekasno otkriju da boluju od ove kronične bolesti, jer se ne kontroliraju redovito. Mjerenje krvnog tlaka bi se u idealnim slučajevima trebalo obavljati nekoliko puta godišnje, najbolje kod doktora kako bi rezultati bili što precizniji.

Koje su vrijednosti normalnog krvnog tlaka, a koje povišenog?

Kako srce pumpa krv po tijelu, mijenja se i pritisak kojim ona gura stijenke krvnih žila. Krv teče kroz krvne žile baš zato što se nalazi pod određenim tlakom, a tlak se stvara radom srca kao pumpe. Kada srce istisne krv u arterije, tlak raste, a kada je srce opušteno, tlak je niži.

Koji je uzrok hipertenzije?

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti današnjice, a za njeno otkrivanje potrebno je odlaziti na redovita mjerenja krvnog tlaka, najmanje jednom godišnje. Nažalost, zbog loše razine informiranosti i svjesnosti svjetske populacije o ovoj 'tihoj' bolesti koja dolazi gotovo neprimjetno, ona se najčešće otkrije onda kada se već dogodi šteta na ciljnim organima i njihovoj funkciji. Dijagnoza povišenog krvnog tlaka ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja. Za dijagnozu hipertenzije potrebne su opetovano izmjerene vrijednosti krvnog tlaka koje prelaze graničnu vrijednost od 140/90 milimetara stupca žive (mmHg). Kako povišeni tlak najčešće ne boli i dugo ne daje nikakve simptome, on postaje dodatna opasnost za pacijenta jer je motivacija za liječenje mala. Tako se povišeni krvni tlak otkriva najčešće slučajno tijekom mjerenja na pregledima poput sistematskog, za vozačku dozvolu ili pri zapošljavanju.

Ima li hipertenzija simptome?

Dijagnoza hipertenzije postavlja se kada je krvni tlak viši od 140/90 mmHg u mirovanju, kroz duže razdoblje.

Što je hipertenzija?

Krvni tlak je promjenjiv, a podložan je brojnim unutarnjim i vanjskim čimbenicima. Dijelimo ga na normalni i povišeni krvni tlak koji je poznat i pod nazivom 'hipertenzija'. Normalna vrijednost krvnog tlaka iznosi 120/80 mmHg (milimetara stupca žive) do 140/90 mmHg, ali ne više od toga. Sve preko toga smatra se gornjom vrijednosti normalnog krvnog tlaka.

Što je to krvni tlak

Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svim dijelovima tijela. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca, tlak se povisuje (sistolički tlak – gornja vrijednost), a kod ulijevanja krvi u srce, tlak se snižava (dijastolički tlak – donja vrijednost). Mjerenje krvnog tlaka uvijek podrazumijeva dvije znamenke: prva označava njegovu gornju vrijednost (sistolički tlak), a druga donju (dijastolički tlak).