Procjenjuje se da je za oko 50% slučajeva hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) u svijetu kriva loša prehrana, a za oko 30% pretilost. Tu su i tjelesna neaktivnost, pušenje, stres te prekomjeran unos alkohola i soli kod pacijenata.

Prema dostupnim podacima, 35% odrasle populacije pati od povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), a još više ljudi od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Ako bolesnik ima istodobno hipertenziju i prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost, tada mu je značajno povišen rizik za kardiovaskularne bolesti. Preciznije, najveći udio pacijenata s hipertenzijom pati od viška kilograma ili pretilosti.

Pretilost, posebno ako je udružena s povećanim opsegom trbuha, uzrokuje povišene vrijednosti šećera u krvi (hiperglikemija), povišene lipide (masnoće), upalu krvnih žila, disfunkciju elasticiteta krvnih žila i hipertenziju, dokazala su istraživanja.

The American Obesity Association otkrio je da je rizik od razvoja hipertenzije 5-6 puta veći kod pretilih osoba u SAD-u u dobi od 20-45 godina, u usporedbi s osobama koje nisu pretile, a iste su dobi. Nažalost, Europa postaje sve sličnija Americi kada je u pitanju pretilost, a sve je veći problem njena pojava među djecom i adolescentima.

Na temu povezanosti prekomjerne težine i pretilosti te hipertenzije održani su razni kongresi, napisani brojni članci te su pokrenute brojne inicijative podizanja svijesti među populacijom kako su za regulaciju hipertenzije dovoljne i minimalne promjene u životnom stilu poput redovitog kretanja/vježbanja ili dijetalne/zdrave prehrane.

Zdrava prehrana podrazumijeva konzumaciju svježeg voća i povrća, nemasnih bjelančevina, zdravih masnoća poput maslinovog ulja, smanjenje unosa soli na minimum te izbjegavanje prerađene hrane i zasićenih masti. Oko 20% slučajeva hipertenzije uzrokovano je i fizičkom neaktivnosti. Umjerena, ali redovita tjelovježba dokazano može pomoći u održavanju zdravog krvnog tlaka.

Prethodno bi se svi pacijenti trebali konzultirati sa svojim liječnikom koji će najbolje procijeniti njihovo zdravstveno stanje te im dati individualne upute za smanjenje i daljnje praćenje krvnog tlaka.

Neliječena hipertenzija je najopasniji oblik te može biti jedan od uzroka drugih ozbiljnih zdravstvenih problema. Povišeni krvni tlak povećava rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, zatajenja bubrega i drugih zdravstvenih komplikacija. Do pojave prvih simptoma ovog 'tihog ubojice' može proći i do 10 godina, a u mnogim slučajevima je tada već učinjena znatna šteta.

Liječnici baš zato apeliraju na pacijente da redovito mjere krvni tlak, najmanje jednom godišnje, kako bi na vrijeme saznali boluju li od kronične i sve raširenije bolesti - hipertenzije. Čak i ako to nije slučaj, vođenje što aktivnijeg i zdravijeg života sa svođenjem štetnih navika na minimum (alkohol, pušenje) od ključne je važnosti za duži i sretniji život.