Pojava hipertenzije (povišenog tlaka) postaje sve veći javno-zdravstveni problem. Za nju je iznimno važna razvijena i dostupna zdravstvena zaštita, ali i znanje ljudi o ovoj bolesti, kao i motiviranost da kontinuirano kontroliraju krvni tlak kako bi na vrijeme otkrili dijagnozu i počeli s momentalnim liječenjem.

Hipertenziju otežava činjenica da u većini slučajeva nema simptoma i zato su redoviti pregledi od krucijalne važnosti.

Porast hipertenzije u svijetu posljedica je neaktivnosti, odnosno sjedilačkog načina života, sve raširenije pretilosti, prekomjernog unošenja kuhinjske soli u organizam i stresa. No to su samo neki od rizičnih čimbenika za hipertenziju. Tu su još i:

Dob

Kako starimo, tako se povećava rizik od povišenog krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak je češći kod muškaraca u ranim srednjim godinama, a kod žena se javlja najčešće nakon menopauze.

Povijest bolesti u obitelji

Ako su vaši preci imali problema s povišenim krvnim tlakom, veliku su šanse da ćete ih imati i vi.

Pušenje

Kemijski spojevi iz duhana mogu oštetiti unutarnju stijenku arterije i suziti ih, što može dovesti do povišenja krvnog tlaka.

Pretjerano konzumiranje alkohola

Zbog alkohola tijelo ispušta hormone koji povećavaju protok krvi i srčanu frekvenciju. Budite umjereni.

Nedostatak vitamina D u prehrani

Vitamin D može utjecati na enzim renin koji utječe na krvni tlak, a proizvode ga bubrezi.

Nedostatak kalija u prehrani

Ako prehranom ne dobivate dovoljno kalija ili ga dovoljno ne zadržavate, u krvi će se nakupiti previše natrija. Kalij pomaže u kontroli krvnog tlaka te pospješuje izbacivanje soli iz organizma preko urina. Lijekovi za krvni tlak funkcioniraju na principu da zadržavaju kalij u tijelu.

Neka kronična stanja

Povišeni kolesterol, dijabetes, apneja u snu i bubrežna bolest također mogu povećati rizik od povišenog krvnog tlaka.

I djeca mogu biti izložena riziku

Iako povišeni krvni tlak uglavnog pogađa odraslu populaciju, i djeca mogu biti izložena tom riziku. Kod neke djece uzrok povišenog tlaka mogu biti problemi s bubrezima i srcem, no kod većine se ipak radi o lošim životnim navikama. U prvom redu su to nezdrava prehrana, odnosno gotovo hrana, grickalice i slatkiši, a zatim i nedovoljna fizička aktivnost kao posljedica toga da sve ranije dobivaju mobitele i kompjutere koji su im glavni izvor zabave. Liječnici tako apeliraju na roditelje da više kontroliraju svoju djecu kada je u pitanju prehrana te da ih upišu na željenu sportsku aktivnost kako bi im sjedilački način života i gledanje u ekrane pametnih uređaja bila iznimka, a ne pravilo.